VIDRA (Lutra lutra)
Klasa | Mammalia (sisari) | |||||
Red | Carnivora (zvijeri) | |||||
Porodica | Mustelidae (kune) | |||||
Podporodica | Lutrinae (vidre) | |||||
Rod | Aonyx | Enhydra | Lontra | Lutra |
Lutrogale | Pteronura |
Vrsta
|
Aonyx capensis južnoafrička Aonyx cinereus azijska Aonyx congicus srednjoafrička
|
Enhydra lutris morska vidra |
Lontra canadensis Lontra felina južnoamerička Lontra longicaudis neotropska Lontra provocax južnoamerička |
Lutra lutra evroazijska vidra Lutra maculicollis bjelogrla Lutra sumatrana dlakavonosa |
Lutrogale perspicillata glatka |
Pteronura brasiliensis džinovska |
Kod nas je zastupljena vidra evroazijska vidra – Lutra –lutra.
Vidra je sisar, vitkog i okretnog tijela, dužine 57-70 cm, dok rep može dostići dužinu 35-40 cm. Krzno ne propušta vodu, što joj omogućava dobro održavanje temperature tijela. Uglavnom je smeđe boje, sa svjetlim predjelom oko vrata. Rep je snažan i pomoću njega pliva. Između prstiju se nalazi tanka kožica koja joj pomaže pri plivanju. Šape su jake, sadrže jastučiće i jake kandže koje su pogodne za kopanje i hvatanje plijena. Oči su smještene visoko na glavi, što omogućava gledanje kako pod vodom, tako i iznad nje. Prosječna težina mužjaka je oko 10 kg, dok je težina ženke oko 7 kg. Vidra je mesojed, i hrani se uglavnom ribama (80-95%). Osim ribe, hrani se žabama, puževima, školjkama, manjim pticama, kao i manjim sisarima kao što su zečevi, krtice, miševi i dr. Odličan je lovac, zahvaljujući gipkom tijelu, oštrim zubima i kandžama, oštrim čulima vida, njuha i sluha i brzom kretanju pod vodom. Pomoću svojih vibrisa (čulne dlake na njušci), pronalazi ribu i u mutnoj vodi. Iako dobar ronilac, zbog malog kapaciteta pluća može da provede pod vodom svega 30-40 sekundi. Dnevno provede i do 4 sata u lovu, kako bi zadovoljila svoje dnevne potrebe za hranom, koje iznose oko 1-2 kg. Vidra u divljnini živi u prosjeku 3-4 godine, dok u zatočeništvu može da živi i do 15 godina. Mladunci dolaze na svijet tokom cijele godine, ali samo njih 50% preživi. Leglo obično sadrži oko četiri mladunca. Do prve godine života majka vodi brigu o mladuncima. Vidre su polno zrele u drugoj godini života. Ženka u prosjeku ima jedan okot u godini, dok tokom cijelog
Globalno: Red list IUCN (crvena lista IUCN organizacije): Ima status NT (Near Threatened – blizu ugroženosti) i trend populacije se smanjuje u odnosu na IUCN Crvenu listu ugroženih vrsta.
Evropa: Vidra je zaštićena i ugrožena vrsta u Evropi, Nalazi se na spisku EU Direktive o vrstama i staništima (Aneks II i IV), u Prilogu I CITES-a, Prilogu II Bernske konvencije i Prilogu I Bonske konvencije.Smatra se simbolom čistih staništa pa se nalazi i na grbu Bernske konvencije.
Status u Crnoj Gori: prisutna
Zakon: U Crnoj Gori je je zaštićena prema Rješenju o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrta ( Sl.list RCG br. 76/06). Mjere zaštite i očuvanja vidre date su kroz Zakon o zaštiti prirode (“Sl.list CG” br.54/2016), u Članu 91 Zaštita i očuvanje zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva i Zakonom o nacionalnim parkovima (“Sl.list CG” br. 39/2016), Član 16.
Potreban konkretniji zakonski okvir za zaštiu vidre
Brojnost: Nema dovoljno podataka
Trend: Nema dovoljno podataka
Rasprostranjenost i stanište Evroazijska vidre
Evroazijska vidra (lutra lutra) je rasprostranjena po cijeloj Evropi i Aziji, a postoje i podaci da se nalazi i u djelovima Sjeverne Afrike i Sjeverne Amerike (Aljaska).
Najčešće je nalazimo u slatkovodnim tijelima (jezara, močvare, rijke, potoci…), ali takođe, može se naći i na morskim obalama ali u blizini ili na samom ušću rijeka u morima ili okeanima.
Razlike u odnosu na druge vrste vidre
Bitno je naglasiti i neke razlike Evroazijske vidre u odnosu na ostale vrste.
Dok neke vrste žive u većim ili manjim zajednicama, Evroazijska vidra živi izrazito samačkim životom i veoma je teritorijalna. Ukoliko se opazi par vidri ili manja grupa vidri ove vrste, onda je to riječ o vremenu razmnožavanja vidri odnosno o majci sa mladuncima.
Pritisci i prijetnje
Veliki je broj faktora koji ugrožavaju vidru kao npr:
- Ribolovne mreže i ribolovne zamke
- Saobraćaj
- Zagađivanje (voda, zemljišta, vazduha)
- Izgradnja „nelegalnih“ objekata (uzurpacija prostora i fragmentacija staništa)
- Turističke aktivnosti (vodeni putevi i buka)
- Gubitak staništa zbog velikih zahvata na obalama i koritima rijeka;
- Smanjenje hrane, ribe, (bilo zbog prirodnih (suša) ili antropogenih faktora (prekomjerni izlov ribe i izlov ribe nelegalnim sredstvima))
- Krivolov i izlov radi prepariranja ili krzna
- Velike oscilacije u vodenoj masi (uništavanje staništa)
- Zarastanje u vegetaciji prirodnih prolaza
- Zarastanje i neredovno čišćenje kanala ispod saobraćajnica
Važnost vidri
Vidra je je veoma osjetljiva na promjene u lancu ishrane, kao i na zagađenje staništa i vode. Ukoliko dođe do bitne promjene u lancu ishrane, nedostatak hrane, prije svega ribe ili se stanište i voda u kojoj vidra boravi zagadi otpadom ili štetnim materijama, vidra napušta to stanište.
Tako se vidra nalazi u čistim staništima i ona je veoma pouzdan i važan indikator čiste sredine.