O vidri

VIDRA (Lutra lutra)

Klasa Mammalia (sisari)
Red Carnivora (zvijeri)
Porodica Mustelidae (kune)
Podporodica Lutrinae (vidre)
Rod Aonyx Enhydra Lontra Lutra
Lutrogale Pteronura

Vrsta

 

 

 

 

 

 

 

 

Aonyx capensis južnoafrička
vidra

Aonyx cinereus azijska
patuljasta vidra

Aonyx congicus srednjoafrička
vidra, bez kandži

Enhydra lutris morska vidra

Lontra canadensis
sjevernoamerička riječna vidra

Lontra felina južnoamerička
morska vidra

Lontra longicaudis neotropska
vidra

Lontra provocax južnoamerička
riječna vidra

Lutra lutra evroazijska vidra

Lutra maculicollis bjelogrla
afrička vidra

Lutra sumatrana dlakavonosa
vidra

Lutrogale perspicillata glatka
azijska vidra

Pteronura brasiliensis džinovska
vidra

Kod nas je zastupljena vidra evroazijska vidra – Lutra –lutra.
Vidra je sisar, vitkog i okretnog tijela, dužine 57-70 cm, dok rep može dostići dužinu 35-40 cm. Krzno ne propušta vodu, što joj omogućava dobro održavanje temperature tijela. Uglavnom je smeđe boje, sa svjetlim predjelom oko vrata. Rep je snažan i pomoću njega pliva. Između prstiju se nalazi tanka kožica koja joj pomaže pri plivanju. Šape su jake, sadrže jastučiće i jake kandže koje su pogodne za kopanje i hvatanje plijena. Oči su smještene visoko na glavi, što omogućava gledanje kako pod vodom, tako i iznad nje. Prosječna težina mužjaka je oko 10 kg, dok je težina ženke oko 7 kg. Vidra je mesojed, i hrani se uglavnom ribama (80-95%). Osim ribe, hrani se žabama, puževima, školjkama,  manjim pticama, kao i manjim sisarima kao što su  zečevi, krtice, miševi i dr. Odličan je lovac, zahvaljujući gipkom tijelu, oštrim zubima i kandžama, oštrim čulima vida, njuha i sluha i brzom kretanju pod vodom.  Pomoću svojih vibrisa (čulne dlake na njušci), pronalazi ribu i u mutnoj vodi. Iako dobar ronilac, zbog malog kapaciteta pluća može da provede pod vodom svega 30-40 sekundi. Dnevno provede i do 4 sata u lovu, kako bi zadovoljila svoje dnevne potrebe za hranom, koje iznose oko 1-2 kg. Vidra u divljnini živi u prosjeku 3-4 godine, dok u zatočeništvu može da živi i do 15 godina. Mladunci dolaze na svijet tokom cijele godine, ali samo njih 50% preživi. Leglo obično sadrži oko četiri mladunca. Do prve godine života majka vodi brigu o mladuncima. Vidre su polno zrele u drugoj godini života. Ženka u prosjeku ima jedan okot u godini, dok tokom cijelog

Globalno: Red list IUCN (crvena lista IUCN organizacije): Ima status NT (Near Threatened – blizu ugroženosti) i trend populacije se smanjuje u odnosu na IUCN Crvenu listu ugroženih vrsta.

Evropa: Vidra je zaštićena i ugrožena vrsta u Evropi, Nalazi se na spisku  EU Direktive o vrstama i staništima (Aneks II i IV), u Prilogu I CITES-a, Prilogu II Bernske konvencije i Prilogu I Bonske konvencije.Smatra se simbolom čistih staništa pa se nalazi i na grbu Bernske konvencije.

Status u Crnoj Gori: prisutna
Zakon: U Crnoj Gori je je zaštićena prema Rješenju o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrta ( Sl.list RCG br. 76/06). Mjere zaštite i očuvanja vidre date su kroz Zakon o zaštiti prirode (“Sl.list CG” br.54/2016), u Članu 91 Zaštita i očuvanje zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva i Zakonom o nacionalnim parkovima (“Sl.list CG” br. 39/2016), Član 16.
Potreban konkretniji zakonski okvir za zaštiu vidre
Brojnost: Nema dovoljno podataka
Trend: Nema dovoljno podataka

Rasprostranjenost  i stanište Evroazijska vidre

Evroazijska vidra (lutra lutra) je rasprostranjena po cijeloj Evropi i Aziji, a postoje i podaci da se nalazi i u djelovima Sjeverne Afrike i Sjeverne Amerike (Aljaska).
Najčešće je nalazimo u slatkovodnim tijelima (jezara, močvare, rijke, potoci…), ali takođe, može se naći i na morskim obalama ali u blizini ili na samom ušću rijeka u morima ili okeanima.

Razlike u odnosu na druge vrste vidre
Bitno je naglasiti i neke razlike Evroazijske vidre u odnosu na ostale vrste.

Dok neke vrste žive u većim ili manjim zajednicama, Evroazijska vidra živi izrazito samačkim životom i veoma je teritorijalna. Ukoliko se opazi par vidri ili manja grupa vidri ove vrste, onda je to riječ o vremenu razmnožavanja vidri odnosno o majci sa mladuncima.

 Pritisci i prijetnje

Veliki je broj faktora koji ugrožavaju vidru kao npr:

  • Ribolovne mreže i ribolovne zamke
  • Saobraćaj
  • Zagađivanje (voda, zemljišta, vazduha)
  • Izgradnja „nelegalnih“ objekata (uzurpacija prostora i fragmentacija staništa)
  • Turističke aktivnosti (vodeni putevi i buka)
  • Gubitak staništa zbog velikih zahvata na obalama i koritima rijeka;
  • Smanjenje hrane, ribe, (bilo zbog prirodnih (suša) ili antropogenih faktora (prekomjerni izlov ribe i izlov ribe nelegalnim sredstvima))
  • Krivolov i izlov radi prepariranja ili krzna
  • Velike oscilacije u vodenoj masi (uništavanje staništa)
  • Zarastanje u vegetaciji prirodnih prolaza
  • Zarastanje i neredovno čišćenje kanala ispod saobraćajnica

Važnost vidri

Vidra je je veoma osjetljiva na promjene u lancu ishrane, kao i na zagađenje staništa i vode. Ukoliko dođe do bitne promjene u lancu ishrane, nedostatak hrane, prije svega ribe ili se stanište i voda u kojoj vidra boravi zagadi otpadom ili štetnim materijama, vidra napušta to stanište.
Tako se vidra nalazi u čistim staništima i ona je veoma pouzdan i važan indikator čiste sredine.